Friday, May 16, 2008

EDITORIAL : Sistema Barlaki iha TL

Maun alin inan feton Timor Loro sa’e, rai ulun rai ikun, tasi feto to’o ba tasi mane, loron foun sa’e ona leno rai Timor, Timor oan hotu presija hamutuk fo liman ba malu sai ema ida deit hodi foti no tane kultura rai Timor sai mos hanesan riku soin iha parte identidade bo’ot ba iha rai doben ida ne’e.
Ba edisaun premeiro husi A voz de cultura equipa husi jornal ida ne’e hakarak koko atu hakerek lia fuan ruma kona ba barlaky ninian tamba ita hotu hatene katak iha ita nia rain systema ida ne’e sei buras liu-liu iha distritu 12 (capital Dili la kentara) tamba ne’e iha uju no custumi ita nia, hori uluk hori wain desde beiala sira nia tempu ate agora sei kontinua nafatin.
Wainhira iha lia moris hanesan ita bolu hatun folin hanesan iha oan mane hola(laos sosa) oan feto ruma sempre akontese tuir uma lisan idak-idak nian iha teritorio rai doben ida ne’e nia laran. laos dehan sistema hatun folin ba oan feto atu sosa kotu oan feto, maybe ne’e hanesan aitukan ho bemanas atu oferese nudar kolen husi inan aman nian liu-liu ba knua ida nebe refere. talves iha interpretasaun oioin husi ema idak-idak nia hanoin kona ba sistema ida ne’e, ba leitores sira hau konvida ita atu akompanha sistema ida ne’e iha distritu idak-idak.
Hanesan iha Bau-cau wainhira hatun folin ho animal no buat oi-oin maka hanesan karau, kuda no surik. kona ba karau no kuda konforme lia nain sira maka deside tuir nia volume no depende mos ba kultura nebe knua idak-idak implementa talves husi 6 to’o 12, ba surik defisil oituan ba ita nebe moris iha tempu modernu susar atu komprende laos buat nebe fasil.
Dala barak ita akompanha serimonia ida ne’e lia nain sira hare husi nia kualidade iha parte balun dehan hakarak surik Makasar, balun hakarak surik fatuk no konforme mos husi nia urat la hare ba nia modelu.
Ita loke to’ok agenda husi parte rai klaran nian hanesan Ainaro iha neba iha sistema rua atu halo barlaky maka hanesan wainhira oan feto no oan mane nebe maka hola malu tuir dalan hanesan tuananga bele iha redusaun ba folin hirak ne’e tamba iha relasaun familia hare husi parte feton ho na’an nian maybe ba ema nebe foin kuinhese iha mos sistema barlaky nebe adopta emgeral iha Ainaro maka hanesan karau, kuda, bibi no tua ne’e hanesan ita heteten iha leten katak ne’e hanesan bemanas no aitukan, ne’e maka kultura nebe implementa iha distritu Ainaro.
Hakat ba lospalos iha mos sistema nebe atu hanesan mos distritu Baucau nian hanesan karau, kuda morten no surik, antes atu deside katak karau hira no kuda hira hahu uluk ho kari batar musan husi parte familia mane nian atu hili batar musan hirak ne’e maybe tuir nia criteria iha mos suco balun que hanesan jerasaun liurai nia beioan wainhira ema ruma tuir oan feto atu hatun folin kona ba karau bele to’o 77 iha lospalos parte balun seikaer sistema ida hanesen ne;e maybe laos maioria
Maibe iha distritu oecuse diferente oituan ho nia belun distritu seluk laos dehan katak nia do’ok husi nia maun alin sira seluk nebe nia hakarak atu ketketak ho ninian maybe ne’e identidade rai ne’e nian duni.
Belun sira husi rai Belun Oecuse sempre hala’o sistema barlaky ida ne’e ho mexicana, belak no tais, hodi hatun folin ba oan feto. mexicana ne’e tuir hotu nia hanoin no hare katak ida ne’e osan husi nasaun Mexico nian. Karik ba jerasaun foun nebe moris tempu modernu ida ne’e ba ita sente komiku oituan tamba sa iha sistema ida hanesan ne’e?
Ne’e duvidas nebe bo’ot ba ita no hammosu perguntas hanesan iha leten.susar oituan atu foti desijaun no solusaun ba ida ne’e atu resolve. Parese ida hanesan valor no iha intersante ba ita nia beiala sira hodi nune’e Oecuse bele implementa sistema ida ne’e iha neba.
Ho tempu ida hanesan ne’e maka jornal A voz de cultura hakarak luta hodi hatene lolos tamba sa maka mosu buat ida nebe to’o agora ita jerasaun foun ida ne’e lahatene ninia signifika katak belak, morten, kaibauk, tais, surik no mexicana ne’e mai husi nebe no nia funsaun saida hodi haklaken ba mundo tomak katak ne’e maka ita nia kultura. Halo mudansa laos dehan atu hamate no halakon maybe presija atu hadia ho realidade nebe ita hare agora dadaun ne’e komesa atu lakon ona tamba laiha ema ida maka iha inisiativu atu haburas identidade Timor nian
Sekarik maka governu iha interese karik pelumenus halo kompetisaun ruma ba foin sae sira kona ba kultura Timor nian ba oan feto sira hanorin kona ba oinsa atu soru tais, homan biti no koko atu lao tuir hultura nebe beiala sira rai hela mai ita kona ba oan mane sira presiju mos aprende kona ba morten no belak hodi halo kompetisaun entre Distritu sira liu-liu ba foin sae sira. Sekarik maka ministerio trata kona ba ida ne’e ba jerasaun tuir mai sei hatene liu kona ba ita nia kultura no tradisaun. Ita foti ezemplu hanesan nasaun Thailandia ho Cina sira nia kultura avansa liu no ema barak maka hakarak atu asiste wainhira iha serimonia ritual nebe sira selebra, oinsa ita nia governu hare’e kona ba ida ne’e labele interese liu ba politika maybe presiju mos dezewnvolve kultura obrigado wa’in. Marciano Luz

1 comment:

Nalu said...

Procuramos Lucia Santos Pires filha de Anita Santos e Eduardo Pires nascida por volta de 1964 em Dili. Seu Pai esteve numa campanha militar e apesar de ter dado nome à criança não se casou com a mãe. Quem a procura é um irmão Português filho de Eduardo Pires. O Sr. Eduardo Pires quando vivo sempre sonhou em trazer a Lucia Santos Pires para Portugal, mas a mãe da mesma Anita Santos nunca aceitou. Depois meteu-se a invasão e Guerra Civil e meu pai faleceu. Tenho procurado a minha irmã há anos. Será que alguém me pode ajudar?????????

Obrigado
Daniel Pires
orlandorito@gmail.com